U prvoj polovici 2020. godine zabilježena je rekordno niska stopa nepopunjenosti uredskih prostora - manja od 5%
Colliers International Hrvatska, Slovenija & BiH je započeo sa novim ciklusom predstavljanja stanja na tržištu nekretnina široj publici. U nešto drukčijem formatu od ljetnih okruglih stolova sa renomiranim igračima na tržištu, kao webinari pod krovnim nazivom „2020 - kakav utjecaj je imala na tržište i što još od nje možemo očekivati?“ u trajanju od 30 minuta svaki ponedjeljak u 10h daje osvrt na jedan sektor nekretnina.
Nuccia Basanić, Starija konzultantica iz Odjela savjetovanja i posredovanja komercijalnim nekretninama, te Nikola Arambašić, Specijalist za Workplace Solutions i projektni menadžment, su predstavili na koji način su se uredski prostori prilagodili okolnostima akceleriranim globalnim lockdownom i radom od kuće.
Ponuda i potražnja
U prvoj polovici 2020. godine zabilježena je rekordno niska stopa nepopunjenosti uredskih prostora i to manja od 5%, dok su prosječne zakupnine u zgradama A klase 12.50 EUR/m2 a želiti li zakupiti uredski prostor u zgradama B klase izdvojit ćete za prosječnu mjesečnu zakupninu od 7 do 10 EUR/m2, prime zakupnine se kreću između 14 i 15 EUR/m2, Trenutno u izgradnji je poslovni kompleks KFK tehnika od 15.600 m2 GBA u Buzinu i novi Infobip HQ od 10.500 m2, a dovršena je Matrix B zgrada od 10.700 m2 NLA.
Osim COVID-19 pandemije, Zagreb je u prvoj polovici godine zadesio i potres što je dovelo do nove dinamike na tržištu nekretnina u Hrvatskoj, pogotovo u Zagrebu. Olakotna okolnost je bila što su djelatnici kompanija, koje su svoje poslovne prostore koristili u centru Zagreba, ionako radili od doma, tako da su nesmetano nastavili rad tijekom preuređenja prostora ili preseljenja na novu lokaciju. Neke su se kompanije odlučile za fleksibilnijim uredima te su svoje poslovanje započele obavljati iz coworking prostora. Dio zakupaca uredskog prostora je razmatrao kratkoročne poticajne mjere kao što je dogovor sa zakupodavcem oko uvjeta zakupa, kao što je popust na zakupninu, privremena odgoda plaćanja zakupnine uz otplatni plan kroz period stabilizacije poslovanja.
Ne postoji jedinstveno rješenje primjenjivo za sve
Ovisno o djelatnosti i veličini kompanije, uveli su se različiti modeli nastavka rada. Za vrijeme lockdowna, najzastupljeniji je bio rad od doma, a sa popuštanjem mjera neke kompanije uvele su podjelu zaposlenika u timove koji su se smjenski izmjenjivali kako bi se izbjeglo širenje zaraze, a neke su reorganizirale korištenje uredskih prostora kao što je provođenje udaljenosti između radnih mjesta. Renomirane globalne kompanije, kao što su Google i Twitter, su čak uvele stalni rad od doma do daljnjega. „Istraživanjem provedenom na globalnoj razini, Colliers je došao do saznanja da se zaposlenici žele vratiti u urede no sa mogućnošću rada od doma barem jedan dan u tjednu. Naime, stalnim radom od doma zaposlenici imaju osjećaj izolacije jer im ponajviše nedostaje socijalne interakcije za kolegama te im je teško odvojiti poslovno i privatno vrijeme tijekom dana.“, objasnila je Nuccia Basanić, Starija konzultantica iz Odjela savjetovanja i posredovanja komercijalnim nekretninama.
Za razliku od očekivanog, trendovi se sa novonastalim okolnostima nisu promijenili, već su se samo ubrzali. Jedno od popularnih trendova koji je postojalo i ranije, je zajednički prostor za druženje zaposlenika i komunikaciju čime je postalo jedno od glavnih razloga za kontinuirano vraćanje u urede. I prije pandemije je započeo trend komprimiraja broja radnih mjesta na 0.8-0.9 RM/zaposleniku uz rast prostora za sastanke ili neformalna druženje. Ne kako bi se dobilo na kvadraturi, zapravo smanjila kvadratura potrebnog uredskog prostora, već se računalo da postoje zaposlenici koji rade na terenu, dio posla obavljaju od doma te im nije od potrebe stalno radno mjesto u uredu. Time su se povećala takozvana fleksibilna radna mjesta, u odnosu na fiksna radna mjesta. „Ključan faktor pri prilagodbi uredskih prostora je higijenska i zdravstvena ispravnost, tojest wellbeing zaposlenika. Naime, već dulje vrijeme se stavlja fokus na ispravne prostore pogotovo u starijim zgradama u kojima se detektiraju stariji sustavi, takozvani „sick building“. Očekuje se povećan interes i naglasak na sustave ventilacije i kondicioniranja zraka.“ objasnio je stanje na tržištu Nikola Arambašić, Specijalist za Workplace Solutions i projektni menadžment.
Potrebna je strategija povratka u urede
Još uvijek mnoge tvrtke imaju „wait and see“ pristup, iako bi se čim prije trebalo aktivno strateški poraditi na povratku u urede, jer se ne zna dokle će neizvjesne okolnosti trajati. Colliers savjetuje da tvrtke uspostave nove protokole ponašanja i načine kretanja u uredima, kao što su dolasci i odlasci, korištenje zajedničkih prostorija i dizala te pridržavanja epidemioloških mjera na snazi od strane Vlade i stožera. Uključujući nove higijenske i prostorne standarde, kao što su održavanje osobne higijene, dezinfekcija i provjetravanje radnih mjesta i zajedničkih prostora. Jedna od bitnih stavki je i definiranje faza povratka zaposlenika u urede, a za zaposlenike koji ostaju raditi od doma provjeriti jesu li uvjeti zadovoljeni i definirati radno vrijeme i komunikaciju. Najbitnije je uspostaviti prostorne standarde i nove načine komunikacije putem digitalnih platformi.
„Očekujemo da će uredi i dalje ostati bitni faktori u organizaciji rada i održavanju identiteta i imidža tvrtke. Naime, radeći u uredima zaposlenici imaju veći osjećaj pripadnosti a i vjerujemo da će porasti svjesnost o visokoj kvaliteti radnog prostora u uredima za razliku od doma.“, zaključio je Arambašić.
